PDF Lista institucija i laboratorija koje -tema broja: tema broja - Akreditaciono telo Srbije - Forenzicka Balistika
Wait Loading...


PDF :1 PDF :2 PDF :3 PDF :4 PDF :5


Like and share and download

Forenzicka Balistika

tema broja: tema broja - Akreditaciono telo Srbije

Forenzička balistika 3 Forenzička hemija i toksikologija 4 Forenzička psihologija sa psihijatrijom 5 Sudska toksikologija 6 Forenzička analiza požara   1 II SEMESTAR 5 3 4 1 1 Forenzička hemija i toksikologija O 8 3

Related PDF

Forenzika 2016/17

Forenzička balistika 3 Forenzička hemija i toksikologija 4 Forenzička psihologija sa psihijatrijom 5 Sudska toksikologija 6 Forenzička analiza požara  
PDF

PRAVNI FAKULTET

1 II SEMESTAR 5 3 4 1 1 Forenzička hemija i toksikologija O 8 3 2 1 6 3 4 1 2 Forenzička patologija O 30 4 1 8 2 Forenzička balistika O 6 2 2 1 31
PDF

sveučilište u zagrebu - Repozitorij Medicinskog fakulteta - MEF

22 4 BALISTIKA STRIJELNE RANE I MEHANIZAM OZLJEĐIVANJA Balistika je znanstvena disciplina koja proučava gibanje projektila Grana je primijenjene 
PDF

1657 Naziv specijalizacije Sudska medicina Naziv koji - Propisihr

Forenzička toksikologija 4 mjeseca 7 Identifikacija 1 mjesec 8 Molekularne metode u sudskoj medicini (DNA) 3 mjeseca 9 Traseologija i balistika 1 
PDF

tema broja: tema broja - Akreditaciono telo Srbije

5 мај 2011 Evropska forenzička akademija (European Academy of Forensic science laboratorija četiri neakreditovana forenzička balistika – 2 at
PDF

Forest, Jim - La Escala de Las Bienaventuranzas

Phytophthoras in Forests and Natural Ecosystems: Proceedings of

Sep 30, 2008 BIODIVERSITY AND TROPICAL FORESTS IN GUATEMALA la tierra de la República de Guatemala Año 2003 (escala 1 50,000) Mapa digital Jim serves as the Director of Kinship Conservation Fellows, a one month  Representative on

  1. forest science
  2. floristic composition of seasonally dry tropical forest fragments
  3. Guatemala Biodiversity and Tropical Forest Assessment
  4. Commonwealth Forestry Review
  5. USDA Forest Service
  6. Forest Service
  7. International Forestry Review
  8. think like a forest
  9. Phytophthoras in Forests and Natural Ecosystems
  10. Operational-Scale Carbon Budget Model of the Canadian Forest

FORESTRY – IFS MATERIAL – INDIAN FOREST SERVICE

I joined Sikkim Forest Department on 23rd Aug 1980 as an IFS

Feb 22, 2017 CANDIDATES APPLYING FOR INDIAN FOREST SERVICE Environment, Forests and Climate Change in the Gazette of India (v) making statements which are incorrect or false or suppressing material information, or In pursuance of rule 8 of the Indian Forest

  1. THE INDIAN FOREST SERVICE
  2. Indira Gandhi National Forest Academy
  3. indian forest service
  4. for Mid-Career Training of the Indian Forest Service Officers
  5. IFS Chief Conservator of Soils
  6. Commonwealth Forestry Review
  7. I joined Sikkim Forest Department on 23rd Aug 1980 as an IFS
  8. IFS Interview Date 01 Feb 2019
  9. UPSC Indian Forest Service
  10. IFS

Forestry

BMP Handbook - Montana DNRC

The State of North America's Forests The United States and Canada together have about 15 5 percent of the world's total forest cover and, although the two  Ohio's foresters would like to share some facts with you about Ohio's forests and forest industries Good forest management makes

  1. Sustainable Forestry in North America
  2. forestry best management practices
  3. Texas A&M Forest Service
  4. A Landowner's Guide to Forestry in North Carolina
  5. Cooperative Forestry Assistance Act
  6. USDA Forest Service
  7. Carbon Dioxide Reduction Through Urban Forestry
  8. USDA Forest
  9. Collective Forestry in China
  10. World Forestry Center

Forever Shining

Forever Shining – DYO Specifications – Granite Headstone – 08/03

PDF Forever Shining Top Score Diffusion topscorediffusion ch shop pdf 402251 pdf PDF Forever Shining Obrasso obrasso noten score 18009 forever shining pdf PDF Full page fax print Forever Shining

Forex Advance

focus forex - Rich Dad Education

PDF the strategy c mql5 3 130 Amazing Forex System pdf PDF here Advanced Markets advancedmarketsfx Advanced Markets Profile e FOREX July 2014 pdf PDF Forex Trading Machine Course Crypto Trader

  1. explosive profits pdf
  2. mastering technical analysis pdf

Forex - Analiza Techniczna

podstawy inwestowania online: fx - RFXT

PDF Analiza techniczna Serwis Finansowy serwisfinansowy pl analiza techniczna na gieldzie walutowej forex pdf PDF klasyczna analiza techniczna jako narzędzie wspomagania cejshcejsh icm edu pl cejsh element bwmeta1 element 04 01 pdf PDF

Forex Basic

Forex Trading - Tutorialspoint

PDF basics & secrets Forexforex24 lv ForexSecrets15min EN pdf PDF forex trading for beginners comparic comparic wp content forex trading for beginners pdf PDF get started in forex Market Equity Inc

  1. complete guide to forex trading pdf
  2. forex trading strategies pdf
  3. the forex trading manual pdf
  4. an introduction to forex trading - a guide for beginners
  5. make forex trading simple pdf
  6. forex mathematics pdf
  7. forex trading rules pdf
  8. forex terminology pdf

The purpose of making this forex robot is to assist traders in making decisions for perdagangan tidak lagi harus dilakukan secara ilmu dalam kecerdasan buatan adalah sistem pakar MAST dapat memprediksi harga saham pada hari untuk saling berbagi ilmu forex yaitu bagaimana

  1. STRATEGI AMPUH MAIN VALAS TIDAK ADA Ya tidak ada strategi
  2. PREDIKSI HARGA SAHAM DALAM PERSPEKTIF ANALISIS
  3. PREDIKSI JUMLAH PRODUKSI ROTI
  4. FOREX TRADING BASIC
  5. The purpose of making this forex robot
  6. perdagangan tidak lagi harus dilakukan secara
  7. ilmu dalam kecerdasan buatan adalah sistem pakar
  8. MAST dapat memprediksi harga saham pada hari
  9. dengan akad jual beli tidak lagi memiliki wewenang sedikitpun atas barang
  10. membuat prediksi finansial

Forex Factory - Supply and Demand in a Nutshell by Alfonso Moreno

Sam Seiden: back to the laws of supply and demand

The Forces of Supply Demand Move the Markets The 'cause' is quite simply the imbalance between Supply and Demand in the market, which is created  market indicators, Sam Seiden eschews traditional technical analysis in favor of the simple laws of supply and demand

  1. Notes For The “Trading With Deadly Accuracy” Forex Factory Thread
  2. Forex Factory
  3. The Law of Supply and Demand The Law of Effort vs
  4. back to the laws of supply and demand
  5. Forex Station
  6. Forex Trading
  7. Was the Forex Fixing Fixed
  8. Supply & Demand
  9. Forex Trading Robot with Technical and Fundamental Analysis
  10. Forex Trading System Development
Home back Next

Description

Bruno Franjić dipl

Mladen Milosavljević

FORENZIĈKA BALISTIKA

Sarajevo,

PREDGOVOR

Poštujući već uhodano pravilo postojanja predgovora kao svojevrsnog uvoda u sadrţaj knjige,

Ideja za nastanak knjige s'tematikom forenziĉke balistike zaĉela se u glavama autora još prije nekoliko godina i od tada nastajala su mala poglavlja i cjeline,

koje su u narednim godinama dobivale nove sadrţaje i informacije

kroz godine sistematskog rada,

vlastitog angaţmana u oblasti forenzike,

razmjenama iskustava s'drugim,

prikupljanjem podataka iz razliĉitih informacijskih izvora nastajao je ovaj rukopis

Jedan od razloga njegovog nastanka,

svakako leţi u ĉinjenici da je ova oblast nadasve siromašna sa struĉnom i nauĉnom literaturom,

svojom knjigom popuniti navedenu prazninu,

ali istovremeno potaknuti neke druge autore na sliĉan rad

Osim toga,

već i sve druge forenziĉke podoblasti „boluju“ od istog sindroma – nedostataka literature

Prije ove postoji još samo jedna knjiga iz oblasti balistike (svakako,

kao djelo velike vrijednosti),

ali su decenije nakon nje donijele velike znanstvene promjene u svijetu forenziĉke balistike pa smatramo neophodnim nastajanje i obajavljivanje jednog novog obogaćenog rukopisa

Borba s'organiziranim kriminalom,

ne moţe se uspješno voditi bez primjene novih tehnologija,

novih metoda i svega onoga što one sa sobom nose

Sama pamet ĉovjeka više neće biti dovoljna

Još ako se tome doda već prihvaćeni stav o vrijednosti i priznavanju samo materijalnog dokaza na sudu,

jasno je zašto smo se odluĉili za objavljivanje ove knjige

Svakako da je jedan od razloga za nastanak ove knjige i postojanje fakulteta na kojima se izuĉava bezbjednost,

a posebno onih s'kriminalistiĉkom orijentacijom

Kako je po novom nastavnom planu i programu na Fakultetu kriminalistiĉkih nauka u Sarajevu,

koncepcijski predviĊeno da predmet s'nazivom „Forenziĉka balistika“ bude jedan od izbornih predmeta,

nametnula nam se potreba da studentima ovog (ali i svim onim koji u svojoj sferi interesiranja imaju ovu problematiku) podarimo udţbenik iz kojeg će moći crpiti potrebne informacije

Posebnu svako malo inspiraciju za dopunu našeg rukopisa davali su nam briljantni autori iz ĉasopisa „Kalibar“ gdje su na nadasve struĉan naĉin obraĊivane teme koje tretiraju segmente koje smo mi koncepcijski planirali obraditi i koje smo prenijeli u naš sadrţaj (ako smo ih negdje preskoĉili u navoĊenju molimo da nam oproste)

Na ovaj naĉin se zahvaljujemo inim autorima navedenog ĉasopisa i ţelimo im još mnogo novih tema i uspješan budući rad

Vaţno je istaći da u knjizi na nekoliko mjesta postoje dijelovi posvećeni vlastitim eksperimentalnim radovima i dobivenim rezultatima

Rezultati se navode baš onako kako su i dobiveni uz neke liĉne percepcije i tumaĉenja (kao njihov blagi nedostatak moţe se istaći da u njihovom tumaĉenju nema multidisciplinarnog segmenta,

što će se u narednom periodu svakako trebati dopuniti)

Svakako da ih ne treba shvatiti kao nešto apsolutno nepromjenjivo

Naprotiv,

oni su samo pokušaj da se neke tvrdnje i informacije iz prošlosti pokušaju provjeriti i dobiti neka nova saznanja

Nekim tumaĉenjima treba u budućnosti dodati i tumaĉenja nekih drugih nauka

Svakako da u nekoj budućoj dimenziji sve te eksperimente,

ali i ine druge treba nastaviti,

pod razliĉitim uslovima i u dovoljnom broju da

se zadovolje statistiĉki parametri

Tek tada dobiće se prava slika

Više nam je bio cilj da njima potaknemo druge na budući multidisciplinarni rad u ovim i drugim balistiĉkim cjelinama

Svakao smo duţni zahvaliti se i recenzentima ove knjige koji su se prihvatili veoma zahtjevnog posla,

ali koji su ga obavili sa strašću velikih znalaca i umijećem vrhunskih profesionalaca

Njihovi komentari i sugestije bili su nam od neprocjenjive vaţnosti u konaĉnom koncipiranju rukopisa

Niti jedan rukopis pa tako ni ovaj nije i neće biti savršen i „bezgrešan“

Upravo zbog toga,

molimo sve one koji nakon ĉitanju budu imali bilo kakvu sugestiju,

ideju ili primjedbu da nam je dostave,

neko buduće izdanje bilo još bolje

Ova knjiga je koncepcijski nešto drugaĉija od standardnih sadrţaja sliĉne orijentacije

pokušali smo u uvodnom dijelu dati niz informacija sa stanovišta kriminalistike i traseologije,

da bi nakon toga postepeno obraĊivali samu balistiku i sve njene podcjeline

Na nekim mjestima pokušali smo dati i informacije koje bi se mogle tretirati kao zanimljivosti iz svijeta balistike,

ţeleći dati sadrţaju i notu nepredvidive i neobiĉne dinamike i svakako,

Završna cjelina rukopisa posvećena je prijedlozima rada kod istraţivanja smrtnih sluĉajeva i treba je shvatiti kao svojevrsnu preporuku i vodiĉ koji moţe olakšati rad u ovakvim sluĉajevima

svjesno smo odabrali nešto neobiĉniji koncept sadrţaja ţeleći i u tom smislu dati neki novi specifikum

Moţda smo u tome i pogriješili,

no samo vrijeme pred nama pokazaće da li je koncepcijski odabir bio dobar

Knjiga iako struĉna,

namijenjena je najširoj ĉitalaĉkoj populaciji

poĉev od pripadnika agencija za sprovoĊenje zakona,

preko studenata kriminalistiĉkog,

knjiga je namijenjena i svima onim koje ova problematika na bilo koji naĉin zanima

Na kraju,

još jednom se zahvaljujemo svima onim koji su nam na bilo koji naĉin pomogli u nastajanju ovog rukopisa,

a koje smo moţda u prethodnom dijelu zaboravili

Zahvaljujemo se i svima onim ĉije smo informacije na bilo koji naĉin koristili u koncipiranju sadrţaja ove knjige

Svakako da je bilo i onih koji su nam na razliĉite naĉine odmagali i trudili se da ova knjiga nikada ne ugleda svjetlo dana,

ali to su oni mali ljudi koji nisu vrijedni pomena,

jer njihova vodilja je zavist i ljubomora,

a naša je ţelja da idemo naprijed,

da volimo ljude i nauku i da pokušamo borbu s'organiziranim kriminalom uĉiniti bar malo lakšom

SADRŢAJ PRVO POGLAVLJE POJAM KRIMINALISTIKE I NJEN ZNAĈAJ U BORBI PROTIV KRIMINALA I

OSNOVNA ZNANJA O POJMU,

SADRŢAJU,

NASTANKU I RAZVOJU KRIMINALISTIKE

UTJECAJ PRIRODNIH NAUKA NA METODE KRIMINALISTIKE U BORBI SA SAVREMENIM KRIMINALOM

BIOLOGIJA,

HEMIJA I FIZIKA U KRIMINALISTICI

ODNOS KRIMINALISTIĈKE HEMIJE I KRIMINALISTIĈKE BALISTIKE

ODNOS KRIMINALISTIĈKE HEMIJE I SUDSKE MEDICINE

Uvod u forenziĉku nauku

UOPĆE O POJMU,

NASTANKU I VRSTAMA BALISTIKE

Pojam i vrste kriminalistiĉke balistike

TRAGOVI

Pojmovno odreĊenje tras(e)ologije i traga

Znaĉaj tragova

Mogućnost fiksiranja i kriminalistiĉkog tumaĉenja materijalnih tragova

Podjela tragova

Gdje se mogu naći tragovi

Relevantni odnosi

Makrotragovi

Vidljivi i nevidljivi (latentni) tragovi

Površinski i reljefni tragovi

Mikrotragovi

Misaona rekonstrukcija i pronalaţenje kontaktnih tragova

Materijalni dokazi koji nastaju upotrebom vatrenog oruţja

Podjela tragova vatrenog oruţja

Tragovi vatrenog oruţja na mjestu kriminalnog dogaĊaja

Pronalaţenje,

prikupljanje i pakiranje tragova vatrenog oruţja

Lokacija i poloţaj vatrenog oruţja

Mjesto stajanja strijelca

Projektili i ĉahure

Tragovi na putanji projektila

UtvrĊivanje pravca i smjera prolaska projektila ispaljenog iz vatrenog oruţja kroz staklo

UtvrĊivanje redoslijeda prolaska projektila kroz staklo

Tragovi na upotrijebljenom vatrenom oruţju

Tragovi barutnih ostataka u cijevi vatrenog oruţja i na vanjskim površinama

Tragovi zaštitnog sloja kapisle metka

Tragovi drugih materijala na vatrenom oruţju

Tragovi na poĉinitelju

Parafinska rukavica

Postupak uzimanja parafinske rukavice

Silikonska rukavica

Postupak uzimanja silikonske rukavice

Skidanje barutnih ĉestica pomoću ljepljivih folija

Metode detekcije barutnih ĉestica

Difenilaminski test na nitrate

Tehnika izvoĊenja difenilaminskog testa

Loše i dobre strane difenilaminskog testa

Metode za detektiranje neorganskih komponenti nastalih opaljivanjem metka iz vatrenog oruţja

Detekcija elemenata antimona,

olova i barijuma na ruci osobe koja je pucala

Detekcija elementa antimona i barijuma na ruci osobe koja je pucala metodom neutronske aktivacione analize

Detekcija elementa antimona,

barijuma i olova na ruci osobe koja je pucala metodom besplamene atomske apsorpcije

UtvrĊivanje da li je neko osoba pucala iz vatrenog oruţja – metodom skenirajuće elektromikroskopije s'energetskim disperzivnim dodatkom s'X – zracima (SEM/EDX)

Morfološki izgled GSR ĉestica koje nastaju nakon opaljenja iz vatrenog oruţja

Hemijski sastav GSR ĉestica koje nastaju nakon paljenja iz vatrenog oruţja

Uzorkovanje GSR ĉestica sa šaka osobe koja je pucala iz vatrenog oruţja 92 4

Identifikacija osobe koja je pucala iz vatrenog oruţja uz pomoć baze podataka formirane za komparaciju GSR ĉestica

Hemijski sastav GSR,

od razliĉitih vrsta streljiva,

koje nam mogu posluţiti za bazu podataka

Prednost SEM/EDX metode u odnosu na dosada navedene metode za identifikaciju osobe koja je pucala iz vatrenog oruţja

PDT – test

Tragovi baruta na odjeći osobe koja je pucala iz vatrenog oruţja

Tragovi na ţrtvi nastali upotrebom vatrenog oruţja

Tragovi baruta na odjeći ţrtve

Tragovi na odjeći ţrtve nastali prolaskom projektila ispaljenog iz vatrenog oruţja

Tragovi vatrenog oruţja na strijelnim ranama

Strijelne rane

Balistika rane

Utjecaj vrste i konstrukcije streljiva na izgled strijelne rane

Balistiĉka svojstva zrna

Kinetiĉka energija

Mehanizam nastanka strijelne rane

Prevrtanje projektila

Deformacija i fragmentacija zrna

Profil rana

Analiza profila rana

STRELJAĈKO ORUŢJE I NAĈIN FUNKCIONIRANJA

Pojam i vrste streljaĉkog oruţja

Podjela vatrenog oruţja

Razvoj vatrenog oruţja

Šta je pištolj

Dijelovi pištolja

Bravljenje pištolja

Sigurnosni sistem pištolja

Šta je revolver

Podjela revolvera

Dijelovi revolvera

Bravljenje revolvera

Sigurnosni sistem revolvera

VATRENO ORUŢJE S OŢLIJEBLJENIM (OLUĈENIM) CIJEVIMA

Karakteristike cijevi

Kalibar cijevi

Broj polja i ţljebova

Pravac uvijanja polja

Dubina ţlijeba

Širina ţlijeba

Širina polja i individualne karakteristike

Promjer cijevi

Visina traga ţlijeba i dubina traga polja

Nagib ili “kut zavoja”

Širina traga ţlijeba

Širina traga polja

OdreĊivanje kalibra oruţja,

OdreĊivanje kalibra cijevi,

projektila i kod oruţja s'oţlijebljenim cijevima

OdreĊivanje kalibra oruţja mjerenjem dimenzija projektila

OdreĊivanje kalibra mjerenjem mase projektila

OdreĊivanje kalibra mjerenjem otvora koji je nastao prolaskom projektila

Naĉin odreĊivanja kalibra oruţja na osnovu mjerenja dimenzija ĉahura

159 III

VATRENO ORUŢJE S NEOŢLIJEBLJENIM (NEOLUĈENIM) CIJEVIMA

Lovaĉka puška saĉmarica

Dimenzije metka i leţišta metka u cijevi

Patron (saĉmeni metak)

Cijev i ĉokiranje cijevi

Formiranje i oblik saĉmenog snopa

Metod odreĊivanja granica zona

VATRENO ORUŢJE RUĈNE IZRADE

Karakteristike,

Prepravka startnih i plinskih pištolja i revolvera,

radi ispaljivanja bojevog streljiva

EKSPLOZIVNE MATERIJE

Pojam i opće karakteristike 2

Podjela nitroceluloze

Nitrocelulozni barut

Nitroglicerinski barut

Crni barut

Fiziĉko-hemijske karakteristike baruta

Balistiĉke karakteristike baruta

STRELJIVO

Djelovanje streljiva

Brzina i preciznost

Vrste streljiva

Historijski razvoj streljiva razliĉitog kalibra

Vojno pješadijsko streljivo

Elementi vojnog pješadijskog metka

Podjela zrna po obliku

Podjela zrna po namjeni

Zrna za uništavanje ţivih ciljeva

Zrna za uništavanje tehniĉkih sredstava

Zrna za korekturu vatre

Ĉahura

Barutno punjenje

Inicijalna kapisla

Streljivo za pištolje i automate

Streljivo cal

Metak cal

Metak cal

Streljivo cal

7,65 mm (

Metak cal

Streljivo cal

Metak cal

Dugo) s'obiĉnim zrnom

Streljivo cal

Metak cal

Streljivo cal

Metak cal

11,43 mm (

Streljivo za puške,

Streljivo cal

M59/66 I M59/66A,

automatsku pušku M70 i puškomitraljez M72

Metak cal

Metak cal

Proces opaljenja metka

Kretanje projektila kroz zrak

Ubojitost projektila

Putanja projektila (balistiĉka kriva)

Domet projektila

Rikošet projektila

Mjerenje brzine projektila

Kronograf

Kronometar

Kadenca

Mjerenje rotacije projektila

Mjerenje pritiska

PETO POGLAVLJE BALISTIĈKA VJEŠTAĈENJA,

INSTRUMENTI I UREĐAJI ZA KRIMINALISTIĈKOBALISTIĈKA VJEŠTAĈENJA I

NEKA KARAKTERISTIĈNA BALISTIĈKA VJEŠTAĈENJA

Ispitivanje ispravnosti vatrenog oruţja

Znaĉaj i postupak ispitivanja

OdreĊivanje pritisaka na obaraĉu

OdreĊivanje pritisaka na obaraĉu pomoću dinamometra 1

OdreĊivanje pritisaka mehaniĉkim opterećenjem

INSTRUMENTI I UREĐAJI NEOPHODNI ZA KRIMINALISTIĈKOBALISTIĈKO VJEŠTAĈENJE

Mikroskop

Upotreba komparativnog mikroskopa u kriminalistiĉkoj balistici

IBIS sistem

UreĊaj za panoramsko snimanje zrna

UreĊaj za mjerenje kuta uvijanja

UreĊaj za snimanje oruţja

Internoskop

UreĊaj za mjerenje brzine zrna

UreĊaji za hvatanje zrna

Baltazarov aparat

263 III

IDENTIFIKACIJA VATRENOG ORUŢJA

Tragovi od ispaljenja na projektilima i ĉahurama

OdreĊivanje marke,

tipa i modela vatrenog oruţja na temelju tragova na ispaljenjim projektilima i ĉahurama

Specifiĉni primjer odreĊivanja marke i tipa/modela vatrenog oruţja na osnovu tragova na zrnu/projektilu

Zrna kao tragovi i njihova identifikacija

Ispitivanje tragova materija na projektilima

Ĉahure kao tragovi i njihova identifikacija

Trag od udarne igle

Trag od izvlakaĉa i izbacivaĉa

Trag ĉela zatvaraĉa

Trag leţišta metka u cijevi

Trag usta spremnika streljiva

Neki od specifiĉnih tragova na ĉahurama

Tragovi poklopca sanduka na ĉahurama ispaljenim iz automatskih pušaka tip “Kalashnikov” cal

62x39 mm

Tragovi na ustima ispaljenim iz pištolja marke “Glock” razliĉitih kalibara

Tragovi od indikatora napunjenosti na dancetu ĉahura ispaljenih iz pištolja marke “Crvena zastava” Model CZ99 cal

9 mmPara

Tragovi na dancetu ĉahure nastali prilikom proizvodnje

Kopiranje zrna i ĉahura

Referentna zbirka streljiva

Referentna zbirka vatrenog oruţja

Arhiva (zbirka) otvorenih/neriješenih sluĉajeva

ODREĐIVANJE PRAVCA PUTANJE

OdreĊivanje pravca i daljine izbacivanja ispaljenih ĉahura

Rekonstrukcija putanje projektila

ODREĐIVANJE DALJINE I MJESTA PUCANJA

Znaĉaj i naĉin odreĊivanja

OdreĊivanje udaljenosti pucanja na temelju nesagorjelih barutnih ĉestica

OdreĊivanje daljine pucanja spektrografskom analizom antimona

Spektrografsko dokazivanje antimona

UtvrĊivanje udaljenosti s'koje je izvršeno ispaljenje

OdreĊivanje udaljenosti pucanja kod oruţja s'oţlijebljenim cijevima

Walkerova metoda za odreĊivanje udaljenosti pucanja

Metoda Lisinskog za odreĊivanje udaljenosti pucanja

Hofmanova metoda za odreĊivanje udaljenosti pucanja

OdreĊivanje udaljenosti pucanja fiziĉko-hemijskim metodama

Specifiĉni primjer odreĊivanja udaljenosti pucanja –eksplozivno-zapaljivo zrno cal

OdreĊivanje udaljenosti pucanja kod lovaĉkog oruţja s'glatkim cijevima

Izgled oštećenja na predmetina i koţi nastalim jelovanjem projektila

OdreĊivanje starosti pucanja

OdreĊivanje vremena pucanja

ŠESTO POGLAVLJ E 1

Skrivena oruţja

Štapovi kao (vatreno) oruţje

Neobiĉna oruţja

Kolekcija skrivenog oruţja: noţevi – pištolji

Olovke kao vatreno oruţje

Koncept ovog skrivenog oruţja

Najmanji pištolj

“PrilagoĊavanje” novom dobu

Baterijska lampa – saĉmara Ares Companion

Optiĉki nišani

Svjetlosni pogodak

Baterije “SureFire”

Taktiĉko svjetlo SureFire X200B

Forenziĉki 3D

Tipiĉni redoslijed postupaka kod Forenziĉkog 3D-A

Primjer korištenja Forenziĉnog 3D u praksi

Forenziĉna interaktivna 3D tehnologija u stvarnom vremenu

Vatreno oruţje u tabelama

Zaštitni prsluk „pancir“

Zašto “pancir” i kako ga izabrati

Novi pancirni prsluk

Historija upotrebe zaštitne odjeće

Kako funkcionira zaštitna odjeća

Metode konstrukcije zaštitne odjeće

Materijali za izradu zaštitne odjeće

Manje poznati svijet balistike i vatrenog oruţja

Baze podataka ĉahura i zrna

Meci od bibera

Videokamera koja ispaljuje gumene metke

Pištolj omamljivaĉ

“Paint – ball” pištolji

Pištolj na decibele

Plinski pištolji

Upotreba noćnih promatraĉa

Puška kojom se moţe pucati iza ugla

Pametno oruţje

Samostreli – savremeno lovaĉko borbeno oruţje

Fijuk projektila

Zrno prenosnik energije – zrno kroz historiju

Streljivo

Patrone za lovaĉke puške

Karabinsko streljivo

Streljivo za pištolje i revolvere

Evropa nauĉila Ameriku

Fantastiĉna poĉetna brzina

Odliĉna preciznost

Traţenje idealnog kalibra

Streljivo “extreme shock”

Nema kopije

Razorna moć

Kalibar za lovce

Prigušena vatrena oruţja

Prije svega – psihološki efekti

Neka nova rješenja

Vrste i princip prigušivanja

Prigušivaĉ pucnja za “Škorpion”

Kako odabrati sluţbeni pištolj

Odabir karakteristika

Akcija (djelovanje)

Kalibar

Materijali i dorada

Veliĉina i kapacitet spremnika

Sigurnosne mogućnosti

Ciljnici i nosaĉi izvora svjetla

Odrţavanje

Odabir jednog modela ili cijelog sistema

Jedan model

Sistem pištolja

Zakljuĉak

Skrivene mane polovnog revolvera

Funkcionalnost oruţja

Upotreba oruţja pri ekstremnim temperaturama

Odrţavanje oruţja

Odstranjivanje korozije

Silu izbjegavati svakako

“Kiseljenje” – neophodno

RAD NA LICU MJESTA UVIĐAJA

Opis lica mjesta

Neke aktivnosti na licu mjesta

Zlatna pitanja kriminalistike

Misaona rekonstrukcija

Izvori kriminalistiĉkih tragova

Ispitivanje tragova

Fiksiranje tragova

Postupak na licu mjesta

Osiguranje lica mjesta

OSIGURANJE

- ZAŠTITA

Mjere osiguranja

Zaštita prostora koji graniĉi ili okruţuje taĉno mjesto gdje se desilo kriviĉno djelo je vitalna

Zaštita lica mjesta kod smrtnih sluĉajeva

Dokumentiranje stanja na licu mjesta dogaĊaja

Tragovi na licu mjesta smrtnih sluĉajeva

Spisak opreme za prikupljanje i ĉuvanje

Tragovi

Biološke teĉnosti

Ostale biološke teĉnosti

Vlakna,

Kamen i zemlja

Prašina i krhotine

Vatreno oruţje

Lokacija oruţja

Rukovanje oruţjem

Oštećenja oruţja

Ostali tragovi na oruţju

Identifikacija vatrenog oruţja

Kontrolni standardi

Tragovi alata

Sumnjivi dokumenti

Saobraćajna nezgoda sa smrtnim ishodom

Poţari i eksplozije

U P I T N I K za rad na licu mjesta

450 III

ISTRAŢIVANJE SMRTNIH SLUĈAJEVA – TIJELO NA LICU MJESTA

POREMEĆAJ ZDRAVLJA I SMRT

P O D'S J E T N I K ZA RAD NA LICU MJESTA

DODATNI UPITNICI ZA RAZLIĈITE VRSTE SMRTNIH SLUĈAJEVA

Vatreno oruţje

Ubodi i sjeĉenje

Naoko prirodna smrt

Naizgled samoubistvo

Oĉita naprasna smrt

LITERATURA

PRVO POGLAVLJE POJAM KRIMINALISTIKE I NJEN ZNAĈAJ U BORBI PROTIV KRIMINALA I

OSNOVNA ZNANJA O POJMU,

SADRŢAJU,

NASTANKU I RAZVOJU KRIMINALISTIKE

Da bi se pravilno mogao definirati i razdvojiti odnos i utjecaj kriminalistike od prirodnih nauka,

potrebno je prethodno definirati pojam kriminalistike,

prezentirati njene metode i istraţiti utjecaj odreĊenih prirodnih nauka na njihovu izgradnju

Savremena teorija i praksa obiluju razliĉitim definicijama i shvatanjima kriminalistike

Od onih stvari koje su nesporne moţe se izdvojiti da je termin kriminalistika prvi upotrijebio Hans Gros,

koji se smatra tvorcem kriminalistike (definicija termina datira iz 1893

MeĊu mnogim savremenim definicijama kriminalistike izdvajamo šta o tom pojmu navodi Duško Modly1,

istaknuti hrvatski kriminalista

„Kriminalistika je heuristiĉka nauka koja se na specifiĉan naĉin bavi kriviĉnim djelom i izvršiocem

U praksi njezin predmet nauĉne spoznaje najĉešće nisu neposredno kriviĉna djela nego kriviĉni dogaĊaji

Njih se ispituje kriminalistiĉkim metodama radi utvrĊivanja da li se u njima krije kriviĉno djelo,

i da se u potvrdnom sluĉaju ono istraţi i otkriju izvršioci

Kriminalistiĉka nauka nije sluĉajno i proizvoljno odredila svoj opći objekt spoznaje (kriviĉni dogaĊaj) i posebni objekt (kriviĉno djelo)

Kriminalistika otkriva,

istraţuje i prouĉava zakonomjernosti nastanka operativnih i dokaznih informacija u vezi s'kriviĉnim dogaĊajima

Spoznaja tih zakonomjernosti predstavlja osnov za razradu nauĉno – tehniĉkih sredstava i taktiĉkih naĉina i metoda otkrivanja,

ocjene i korištenja operativnih i dokaznih informacija o kriviĉnom djelu i izvršiocu

kriminalistika je nauĉna disciplina koja sistemski istraţuje nauĉne metode i pravila iskustva u otkrivanju i razjašnjavanju pojava kriviĉnih djela,

utvrĊivanja njihovih izvršilaca,

kao i sprjeĉavanja tih pojava

Ona je kao nauĉna disciplina usmjerena na spoznajno – informacijske sadrţaje (ĉinjeniĉna pitanja)

To je niz vrlo sloţenih cjelina

MeĊu njima se vaţnošću istiĉu spoznavanje pojavnih oblika kriviĉnih djela,

razrada metodologije izvoĊenja radnji pomoću kojih se otkrivaju,

razjašnjavaju i dokazuju kriviĉna djela,

upotreba znanstvenih metoda i sredstava u te svrhe i posebne kriminalistiĉke svrhe i prilagodba kriminalistiĉkih radnji posebnim obiljeţjima kriviĉnih djela“2

Kriminalistika istraţuje i operativnu praksu i istraţnu praksu i vrši prevenciju kriminaliteta pronalaţenjem nauĉno – tehniĉkih sredstava za prevenciju kriviĉnih djela

Zakonomjernosti koje istraţuje kriminalistiĉka znanost su kompleksne,

jer se realni kompleks ĉinjeniĉnog supstrata sastoji od društvenih,

prirodnih i tehniĉkih komponenti

Kriviĉni dogaĊaj u kome je sadrţano kriviĉno djelo i izvršilac,

ĉini sistem koji je sastavljen od više podsistema,

pri ĉemu je društvena komponenta odluĉujuća

U genezi i viktimogenezi kriviĉnog djela postoji materijalno – prirodno – tehniĉki supstrat,

upravo kao što i otkrivanje i istraţivanje zloĉina ima svoju prirodno – nauĉnu i tehniĉku komponentu

Nauĉno prirodno – tehniĉko i društveno – pravno nerazdvojno se isprepliću u jednoj jedinstvenoj kriminalistiĉkoj nauci

Korajlić,

(2002): Kriminalistički rječnik,

Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj

Predmet istraţivanja kriminalistike: Prvi element predmeta kriminalistiĉke nauke je otkrivanje,

istraţivanje i prouĉavanje zakonomjernosti nastanka u kriviĉnom dogaĊaju (kriviĉnom djelu) operativnih i dokaznih informacija

Drugi element predmeta kriminalistiĉke nauke je spoznavanje tih zakonomjernosti koje ĉine osnovu za razradu nauĉno – tehniĉkih sredstava,

te taktiĉkih naĉina i metoda otkrivanja,

ocjene i korištenja operativnih i dokaznih informacija o kriviĉnom djelu i izvršiocu

Treći element predmeta kriminalistiĉke nauke je prouĉavanje i istraţivanje operativne i kriminalistiĉke prakse

Samo na taj naĉin mogu se usavršiti postojeći i pronaći novi naĉini i metode i nauĉno – tehniĉka sredstva otkrivanja i dokazivanja postojanja kriviĉnog djela,

Ĉetvrti element predmeta istraţivanja kriminalistiĉke nauke predstavlja prevencija kriminaliteta

Predmet istraţivanja kriminalistiĉke nauke su uzajamne radnje i odnosi izvršioca i ţrtve,

izvršioca i ovlaštenih tijela represivnih organa,

uzajamna djelovanja materijalnih objekata itd

Na osnovu izloţenog kriminalistiku moţemo definirati kao nauku o zakonomjernostima nastanka,

prikupljanja i obrade operativnih i dokaznih informacija i sistema tehniĉkih sredstava,

taktiĉkih naĉina i metoda vršenja operativnih i istraţnih radnji radi pribavljanja navedenih informacija,

u cilju najoptimalnijeg i najuĉinkovitijeg suzbijanja kriminaliteta

ona je nauka o otkrivanju i istraţivanju kriviĉnih djela i njihovih izvršilaca

Ona u svojim okvirima istraţuje predkriviĉni postupak i istraţni postupak u pogledu njihove sadrţajne strane radi razrade tehnike,

taktike i metodike obrade i istraţivanja kriviĉnih djela i njihovih izvršilaca 3

Savremena kriminalistika ima tri funkcije: (1) Spoznajnu,

stvaranje modela rada kriminalista) i (3) Komunikativnu u vidu struĉnog osposobljavanja kriminalista

U tom smislu govori se o teoretskoj i praktiĉnoj kriminalistici

Kriminalistika nije pomoćna disciplina u odnosu na druge nauke,

posebno u odnosu na kriviĉno procesno pravo iz razloga što je predmet kriminalistike bitno drugaĉiji i širi od predmeta kriviĉnog procesnog prava

Kriminalistika ima vrlo razraĊenu posebnu metodologiju,

vlastite teorije i danas nema nikakve dileme oko njene samostalnosti kao nauĉne discipline

Kako je istaknuto,

ona kao nauka (kriviĉna disciplina) sintetizira i sistemski sjedinjuje znanja iz raznih prirodnih,

društvenih i tehniĉkih nauĉnih disciplina,

kao i iskustvena pravila u cilju stvaranja nauĉne osnove za konkretnu izvedbu mjera i radnji u postupcima suzbijanja kriminaliteta

Ona teţi iznalaţenju optimalnog modela konkretne primjene taktiĉko – tehniĉkih mjera i radnji,

unutar procesnih i inih okvira

Tako kada je rijeĉ o kriviĉnim djelima kriminalistika ispituje pojavnost oblika ĉinjeniĉnog stanja kriviĉnog djela,

evidentira i katalogizira najvaţnije dokaze,

iznalazi optimalne modalitete izvedbe procesnih i inih radnji i mjera konvergiranjem svih utjecajnih faktora,

obraĊuje svojstva izvršioca,

Kriminalistika se danas više ne smatra iskljuĉivo ili preteţno policijskom naukom

Kada je rijeĉ o inventivnoj,

otkrivaĉkoj (heuristiĉkoj) komponenti ona je primarno disciplina policije

Heuristiĉka kriminalistika je najvaţnija i u teorijskom i u praktiĉnom smislu,

ona je najrazvijenije podruĉje cjelokupne discipline

Danas prevaliraju stavovi o trihotomnoj strukturi nauĉne graĊe kriminalistike

Ta široko prihvaćena podjela polazi od toga da kriminalistiku tvore tri tematske cjeline,

njene tri komponente: kriminalistiĉka tehnika,

Ova podjela ima iskljuĉivo didaktiĉku funkciju,

jer kriminalistici treba prilaziti kao nauĉnoj cjelini

Sa stanovišta kriminalistiĉkih misaonih procesa koji se javljaju u heuristiĉkom i silogistiĉkom obliku,

razlikuju se heuristiĉka i silogistiĉka kriminalistika

Korajlić,

(2002): Kriminalistički rječnik,

Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj

Heuristiĉka kriminalistika pristupa kriviĉnom djelu kao realnoj pojavi i oznaĉuje se kao otkrivanje kriviĉnog djela i izvršioca

Ona se koristi sredstvima opaţanja,

ţivotnim iskustvom,

saznanjima prirodnih i tehniĉkih nauka,

Silogistiĉka kriminalistika takoĊe,

pristupa kriviĉnom djelu kao realnoj pojavi,

ali i kao predmetu kriviĉnog postupka i kriviĉnog prava

Ona polazi od vjerovatnosti da je odreĊena osoba izvršila kriviĉno djelo i razmatra najsvrhovitije naĉine izvoĊenja postupovnih radnji i dokaza

Sredstva silogistiĉke kriminalistike su ograniĉena postupovnim propisima

Osim sopstvenih metoda kriminalistika u odreĊenim kriminalistiĉko – taktiĉkim situacijama primjenjuje i opće nauĉne metode,

na primjer: metodu promatranja,

kao i logiĉke metode: analizu,

a prema potrebi i antropološke,

matematiĉke i statistiĉke metode

Šta za kriminalistiku navodi Vodinelić Vladimir 4: “Kriminalistika se kod nas uobiĉajeno odreĊuje kao nauka koja prouĉava,

pronalazi i usavršava nauĉne i na praktiĉnom iskustvu zasnovane metode i sredstva,

koja su najpogodnija da se otkrije i razjasni kriviĉno delo,

otkrije i privede kriviĉnoj sankciji uĉinilac,

obezbede i fiksiraju svi dokazi radi utvrĊivanja (objektivne) istine,

kao i da se spreĉi izvršenje budućih planiranih i neplaniranih kriviĉnih dela

Drugim reĉima,

istraţnih i drugih sudskih radnji,

kao i o spreĉavanju kriminaliteta”

Interesantnim se ĉini napomenuti da su ovu defeniciju preuzeli skoro svi oni koji su se bavili kriminalistikom na podruĉju eks Jugoslavije,

te da su navedenu definiciju samo stilski manje ili više uobliĉavali

U odnosu na navedeno,

već standardna trihotomna podjela kriminalistike na: kriminalistiĉku taktiku,

kriminalistiĉku metodiku i kriminalistiĉku tehniku (u posljednje vrijeme uz ove izraze se vrlo ĉesto ubacuje izraz kriminalistiĉka strategija)

Pošto je centralni dio ove knjige posvećen balistici,

onda ćemo u narednom dijelu objasniti samo pojam kriminalistiĉkte tehnike,

koja ga tretira s'razliĉitih stanovišta

„Kriminalistiĉka tehnika prouĉava,

razvija i iz prirodnih i tehniĉkih nauka preuzima najpodesnija sredstva koja sluţe za pronalaţenje,

fiksiranje i ispitivanje tragova kriviĉnih djela (npr

tehniĉka sredstva za izazivanje latentnih tragova,

za formiranje baza kriminalistiĉkih informacija (o uĉiniocima,

oruţjima i sredstvima izvršenja),

kao i za sprjeĉavanje izvršenja i prevenciju kriviĉnih djela (alarmni sistemi,

metodama primjene kriminalistiĉkotehniĉkih sredstava sa ciljem pronalaţenja,

fiksiranja i ispitivanja materijalnih tragova kriviĉnih djela,

kao i izuĉavanjem zakonomjernosti nastanka svih vrsta tragova kriviĉnih djela bavi se kriminalistiĉka traseologija

Kriminalistiĉka traseologija predstavlja kriminalistiĉku disciplinu koja inkorporira tehniĉki napredak u sfere predkriviĉnog i kriviĉnog postupka i predstavlja spoj izmeĊu savremenih tehnologija i kriminalistiĉkog postupanja s'tragovima“5

UTJECAJ PRIRODNIH NAUKA NA METODE KRIMINALISTIKE U BORBI SA SAVREMENIM KRIMINALOM Već ranije je istaknuto da kriminalistika najĉešće koristi dostignuća prirodnih nauka: bilogije,

biohemije i geografije i u sklopu nauĉne forenzike treba promatrati prvenstveno mogućnost korištenja dostignuća (navedenih nauka) ĉijom se 4 5

Vodinelić,

Simonović,

Pravni fakultet,

Kragujevac,

primjenom u kriminalistiĉkim metodama omogućava pronalaţenje materijalnih tragova na mjestu zloĉina,

odnosno vršenju odgovarajućih vještaĉenja radi osiguravanja materijalnih dokaza

istakli smo da se u praksi forenziĉka nauka temelji na naĉelima i metodama prirodnih nauka

MeĊutim,

primjena pomenutih nauĉnih disciplina u forenziĉkim naukama ima jedinstvenu zajedniĉku polaznu taĉku,

a to je da su sve forenziĉke nauke pokrenute s'lica mjesta na kojem se desilo kriviĉno djelo

Zbog toga je sposobnost prepoznavanja mogućih materijalnih dokaza znaĉajan aspekt kriminalistiĉke obrade u kriviĉnom ili parniĉkom postupku

Pravilno prikupljanje i ĉuvanje materijalnih tragova prvi je korak u osiguranju zakonom utvrĊene i nauĉne cjelovitosti dokaza

Laboratorijsko ispitivanje dokaznog materijala (materijalnih tragova),

ĉesto otkriva odreĊene ĉinjenice i utvrĊuje povezanost oštećenog lica (ţrtve) s'licem mjesta,

mjesta izvršenja kriviĉnog djela,

sredstava izvršenja i materijalnih tragova (u razliĉitim kombinacijama)

Forenziĉka nauka se pojavljuje u svim vidovima kriviĉnih i parniĉkih pravnih predmeta

Vaţno je napomenuti da se ovdje radi o nepodijeljenom mišljenju nauke u sadašnjem trenutku

MeĊutim,

vaţno je istaći i moguću pretpostavku da će razvoj novih tehnologija i nauĉne forenzike,

jednostavno razvojem buduće situacije poprimati nove forme i sadrţaje,

te nije iskljuĉeno da se odreĊeni elementi nauĉne forenzike neće koristiti i u nekim drugim sluĉajevima

Primjenom odgovarajućih metoda biologije,

hemije i fiziĉke hemije u kriminalistici,

koja je sa razvojem prirodnih nauka sve prisutnija i nuţnija,

proširuje se polje kriminalistiĉke djelatnosti,

što direktno utiĉe na veću efikasnost i stvaranje uvjeta za razvoj novih oblasti u kriminalistici

Biologija,

fizika i fiziĉka hemija pronalaze odgovarajuće metode koje kriminalistika prihvata,

prilagoĊava i primjenjuje radi rasvjetljavanja i dokazivanja kriviĉnih djela

Sve veća prisutnost ovih prirodnih nauka u postupku otkrivanja kriviĉnih djela i njihovih izvršilaca nameće i potrebu odreĊivanja njihovog mjesta u kriminalistici kao nauci

Konkretna primjena metoda biologije,

fizike i fiziĉke hemije u suprotstavljanju kriminalitetu prvenstveno poĉinje upotrebom nauĉnih metoda koje su se,

izgraĊivali zahvaljujući izumima nauke i tehnike

Iz prethodno iznesenog moţe se zakljuĉiti da preuzimanje i primjena metoda biologije,

fizike i fiziĉke hemije u kriminalistici nije teklo automatski,

već je dugo vremena podlijegao prethodnom prilagoĊavanju zadacima odreĊene kriminalistiĉke obrade,

a u kasnijoj fazi i ciljevima kriviĉnog postupka (ako sluĉaj bude kretao u tom pravcu)

Svakako je potrebno navesti ĉinjenicu koja istiĉe da bi metode biologije,

fizike i fiziĉke hemije mogle da se koriste u kriminalistici,

one moraju prethodno biti nauĉno priznate i verificirane

Osim toga,

njihova primjena zavisi i od mogućnosti pronalaţenja i osiguranja tragova i predmeta,

odnosno materijalnih tragova (dokaza),

pri ĉemu treba biti selektivan i voditi raĉuna o njihovoj specifiĉnosti

Ako bismo govorili gdje je sve u sklopu kriminalistike moguće koristiti metode biologije,

bolja postavka bi bila gdje ih sve nije moguće koristiti

Svakim danom stiţu nove i nove potvrde o nekim novim primjenama navedenih nauĉnih disciplina u sklopu kriminalistiĉkih aktivnosti

Nauĉni prilaz otkrivanju i dokazivanju kriviĉnih djela doprinosi i nauĉnom istraţivanju kriminaliteta

U samom postupku nauĉnog istraţivanja kriminaliteta vidljiva je pomoć biologije,

jer se primjenom njihovih dostignuća dolazi do nauĉnih saznanja bitnih za uspješno pronalaţenje tragova i osiguranje materijalnih tragova (dokaza)

Svakako da je suština u ĉinjenici što se nauĉna saznanja razlikuju od svakodnevnih,

obiĉnih i empirijskih saznanja,

ne samo po usmjerenosti na suštinu odreĊene pojave,

već i po metodama kojima se dolazi do takvih saznanja

Veoma bitno je istaći da je osnovna karakteristika nauĉnog saznanja u sistematskom,

planiranom i metodskom postupku,

po ĉemu se i razlikuje od svakodnevnog obiĉnog opaţanja,

koje ne moţe biti usmjereno na suštinu odreĊene pojave

BIOLOGIJA,

HEMIJA I FIZIKA U KRIMINALISTICI Sasvim je neosporno da su: biologija,

hemija i fizika oblasti koje najviše interesiraju kriminalistiku

Kao meĊuoblasti mogu se navesti biohemija i fiziĉka hemija

Svakom bi trebalo biti jasno da postoji uska povezanost izmeĊu biologije,

Daljim razvojem,

saznanjima novih nauĉnih informacija,

navedene nauĉne oblasti poĉele su da se preklapaju,

pa je iz toga proizašlo formiranje nekih novih,

posebno definiranih nauĉnih meĊuoblasti koje su predstavljale prelaz izmeĊu osnovnih oblasti

upućuje da je veoma lako uoĉiti da nove meĊuoblasti meĊusobno povezuju osnovne oblasti (biologiju,

Tako na primjer,

fiziĉka hemija predstavlja vezu ili prelaz izmeĊu fizike i hemije,

i nikako se ne bi moglo reći da je “nešto izmeĊu”)

Štaviše,

ona je jasno definirana nauĉna disciplina koja je proizašla iz nemogućnosti da se odreĊene prirodne pojave objasne zakonima fizike ili hemije,

već zakonima koji su jedino mogli da se svrstaju u neku novu nauĉnu oblast koja je dobila naziv fiziĉka hemija

Na vrlo sliĉan naĉin nastale su i druge meĊuoblasti,

na primjer: biofizika i biohemija

Paţljivim promatranjem meĊusobnog odnosa nauĉnih oblasti i meĊuoblasti,

jasno je vidljiva njihova uska povezanost,

a isto tako proizilazi da jedne bez drugih ne bi mogle postojati

U prethodnom izlaganju je istaknuto da kriminalistiku posebno interesuju oblasti koje su u vezi sa biologijom,

Vaţno je istaći ĉinjenicu da se u praksi hemija i fizika,

kao i oblast fiziĉke hemije vezuju prvenstveno za ispitivanje neţive materije,

biofizika i biohemija istraţuju ţivu materiju

Svaki poznavalac kriminalistike zna da se u njenom sklopu pojavljuju tragovi koji potjeĉu i od neţive i od ţive materije

Tokom vremena razvijene su razne metode ĉija je osnova u prirodnim naukama,

Iz veoma praktiĉnih razloga,

metode koje sluţe za ispitivanje tragova ljudskog,

animalnog (ţivotinjskog) i biljnog porijekla,

razvijene su u specijalistiĉkim biološkim laboratorijama,

a metode za ispitivanje tragova vezanih za neţivu materiju u objedinjenim laboratorijama za hemiju,

ODNOS KRIMINALISTIĈKE HEMIJE I KRIMINALISTIĈKE BALISTIKE U prethodnom dijelu date su odreĊene naznake o vezi i odnosu hemije (kriminalistiĉke) i kriminalistike (u cjelini)

U narednom dijelu u najkraćem ćemo pokušati objasniti vezu izmeĊu kriminalistiĉke hemije i kriminalistiĉke balistike

Kriminalistiĉka hemija ima najviše dodirnih taĉaka sa kriminalistiĉkom balistikom,

pa je sa stanovišta izuĉavanja kriminalistiĉko – hemijskih metoda neophodno definirati i kriminalistiĉku balistiku i njen odnos prema kriminalistiĉkoj hemiji6

Moţe se reći da kriminalistiĉka balistika kao i kriminalistiĉka hemija predstavljaju posebne oblasti kriminalistike,

koje po svom sadrţaju i sistemu kriminalistike pripadaju kriminalistiĉkoj tehnici

Sam pojam kriminalistiĉke balistike predstavlja pojam relativno novijeg datuma,

nastao primjenom nauĉnih dostignuća u kriminalistici,

odnosno primjenom metoda hemije,

fizike i balistike u postupku osiguranja dokaza kod odreĊenih kriviĉnih djela

Veliki broj autora iz oblasti kriminalistike u smislu ranije navedenog razlikuju vanjsku,

unutarnju i balistiku cilja – termalnu balistiku

Vanjska balistika izuĉava kretanje projektila od napuštanja cijevi oruţja do krajnje taĉke leta,

odnosno udara u cilj ili rasprsnuća u zraku

Unutarnja balistika izuĉava zakonitosti pojava i procesa koji se javljaju u cijevi vatrenog oruţja pri opaljenju pogonskog 6

Ivanović,

(2002): Kriminalističko – hemijsko vještačenje tragova vatrenog oruţja,

MUP Crne Gore,

Podgorica,

punjenja projektila (o balistici i njenim podjelama vidjeti detaljnije kasnije)

Uvaţavajući sve navedeno moţe se reći da kriminalistiĉka balistika predstavlja oblast koja primjenjuje i usavršava najpodesnija znanja i metode iz oblasti – hemije,

Izvan svake je sumnje tvrdnja da izmeĊu kriminalistiĉke hemije i kriminalistiĉke balistike ima mnoštvo dodirnih taĉaka,

posebno kada su u pitanju krvni delikti ili druga kriviĉna djela izvršena iz vatrenog oruţja

Upravo iz navedenog crpi se neophodna (i skoro redovna) potreba,

a prilikom vršenja radnji u cilju rasvjetljavanja kriviĉnih djela izvršenih iz vatrenog oruţja,

o neposrednoj saradnji vještaka kriminalistiĉke hemije i kriminalistiĉke balistike

Svakako da će biti sluĉajeva u kojima će navedeni vještaci raditi timski – zajedniĉki – komisijski

ODNOS KRIMINALISTIĈKE HEMIJE I SUDSKE MEDICINE Kolika je meĊusobna povezanost razliĉitih kriminalistiĉkih disciplina vrlo jasno se vidi iz ranije navedenih odrednica

MeĊutim,

posebno kada je u pitanju kriminalistika i njena veza s'drugim naukama

U tom smislu,

a cijeneći centralnu tematiku ove knjige posebno interesantnom i vaţnom ĉini se veza izmeĊu kriminalistiĉke hemije i sudske medicine

Kriminalistiĉka hemija,

kao jedna od oblasti kriminalistiĉke tehnike,